Advokatske usluge

Testament

Testament je jednostrano; formalan strogo ličan, i opoziv pravni posao kojim ostavilac uređuje pravnu sudbinu svoje imovine za slučaj smrti.

Testament je jednostran pravni posao jer nastaje i proizvodi dejstvo na osnovu izjave volje  samo jednog lica- zaveštalaca.

Da bi testament proizvodio dejsto mora da nastane u nekoj od zakonom predviđenih formi. On je jednostrano opoziv pravni posao jer ga zaveštalac sve do smrti može opozvati.

Testament je besteretan pravni posao zato što jedna strana dobija prava; on se takođe  ubraja u poslove mortis causa zato što njegovo delovanje počinje tek nakon smrti ostavioca.

Testament je strogo ličan pravni posao, i kod njega je isključena mogućnost zastupanja, odnosno zaveštalac mora lično da sačini svoj testament.

Apsolutno je ništav onaj testament koji je u ime jednog lica sačinilo drugo lice.

Da bi jedno lice moglo da sačini testament ono mora da bude sposobno za rasuđivanje odnosno da shvati značaj svojih postupaka i njihovih posledica i da postupa prema tome.

Aktivnu testamentarnu sposobnost lice stiče sa 15 godina; lica mlađa od ovog uzrasta ne mogu da sačine testament.

Mnogima nije jasno kako maloletno lice može da sačini testament; ali to je dozvoljeno iz dva razloga.

  • Testament je manje rizičan pravni posao od ostalih jer je uvek opoziv.
  • I dejstvo testamenta nastupa tek nakon smrti zaveštalaca.

Naravno u praksi vrlo je retko da maloletna lica od 15 godina sačinjavaju testament; ali je zakonodavac ipak  predvideo tu mogućnost.

Testament predstavlja izjavu volju kojom zaveštalac uređuje pravnu sudbinu svoje imovine za slučaj smrti.

Ta izjava volje mora da bude slobodna i ozbiljna; znači da ne sme  da bude data pod prinudom i  da nije data u šali.

Alografski testmant ili u praksi poznat kao testament kod advokata je redovan i privatni testament koji se sastavlja na sledeći način:

Zaveštalac pred dva  istovremno prisutna svedoka svojeručno potpisuje unapred sastavljeno pismeno; izjavljuje da ga je pročitao i priznaje za svoju poslednju volju, nakon toga i svedoci potpisuju.

Kod ovog testmenta bitna su tri elementa ;

  • da je testament unapred napisan,
  • da zaveštalac izjavi da ga je pročitao i potvđuje da je to njegova volja
  • da to izjavi uz prisustvo dva testamentarna svedoka, koja će to da potvrde.

Nije neophodno da zaveštalac pročita testament naglas, nego samo da izjavi da ga je pročitao i da ga potvrđuje; nakon toga on potpisuje testament.

Dva svedoka se svojeručno potpisuju na testamentu ispod zaveštaoca.

Svedoci samo potvrđuju autentičnost potpisa zaveštaoca.

U slučaju obaranja testamenta; uloga svedoka je da svedoče da je Petar Petrović izjavio da je pročitao testament i da ga je on lično potpisao.

Svedoci ne moraju da budu upoznati sa sadržinom testamenta; ona nijh i ne zanima sadržina tesamenta jer nisu zainteresovana lica.

Njihova jedina uloga je da potvrde da zaveštalac potpisao testament.

Zaveštalac može biti samo ono lice koje je u stanju da testament pročita i potpiše.

Svedok može bit lice koje ispunjava uslove za testamentarnog svedoka; koje je pismeno  i koje je sposobno da potpiše  testament.

Testamentarni svedoci moraju da ispunjavaju sledeće uslove: da budu punoletni, da imaju puno poslovnu sposobnost i da ne postoji nepodobnost za obavljanje dužnosti sveodka.

Nepodobni su oni svedoci koji su sa zavešataocem u krvnom srodstvu u prvoj liniji, u pobočnoj liniji zaključno sa 4 stepenom; u tazbinskom srodstvu sa 2 stepenom, supružnik ili njegov  vanbračni partner.

Poptpuno je logično zašto ova lica ne mogu da budu testamentarni svedoci zato što spadaju u krug potencijalnih naslednika i kako bi se izbegao sukob interesa zakonodavac je odlučio da ta lica ne mogu da budu svedoci.

Advokat može da je javi kao svedok; budući da on obavlja samo tehnički posao za zaveštaca i da nije zainteresovano lice; ne dovodi se u sumnju njegova pristarsnost.

Testament se uvek može opozvati, može se i opozvati opoziv testamenta.